Nevladina organizacija Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER), čiji je jedan od osnivača rektor Univerziteta Donja Gorica (UDG) Veselin Vukotić, koji je ujedno i blizak prijatelj i poslovni saradnik predsjednika države Mila Đukanovića, na nezakonit način prikuplja lične podatke građana koji žive na području koje gravitira trasi autoputa Bar – Boljare. To je za „Dan” potvrdio stručnjak za pitanje zaštite ličnih podataka i bivši član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović.

Radi se o upitniku koji su građani dobili putem pošte, a u kojem se traže lični podaci kao što je adresa stanovanja, godina rođenja, struktura prihoda domaćinstva, podaci o osobama koje ne mogu da brinu o sebi u domaćinstvu, o kreditnim zaduženjima... U obrazloženju upitnika navedeno je da se podaci prikupljaju za potrebe izrade socio-ekonomske analize.
– Ovaj upitnik dobili ste zato što živite u neposrednoj blizini buduće dionice autoputa Bar – Boljare. Molimo Vas da izdvojite vrijeme i odgovorite na pitanja u nastavku. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem korstiće se isključivo za izradu socio-ekonomske analize za predmetno područje i biće obrađeni zbirno bez navođenja individualnih podataka i informacija. Pitanja iz upitnika odnose se za cjelokupno domaćinstvo i potrebno je da na njih odgovara osoba koja je najupućenija u temu. Ukoliko imate nedoumice u vezi popunjavanja ovog upitnika, možete se obratiti Dragani Grbavčević, na broj 020/633-855. Unaprijed zahvaljujemo na izdvojenom vremenu! Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER) – poslato je građanima poštom uz upitnik, koji je dat na popunjavanje.

Lacmanović kaže da je Zakonom o zaštiti ličnih podataka jasno propisano da se lični podaci moraju obrađivati na zakonit i pošten način ili uz saglasnost lica čiji se podaci obrađuju.

– Bilo da je u pitanju jedno ili drugo, to mora prije svega biti urađeno na pošten način. To podrazumijeva, ukoliko se radi o zakonom predviđenim načinima za obradu ličnih podataka, da bude učinjeno na najpovoljniji način za lice o kome se radi, odnosno da saglasnost ne bude eventualno iznuđena, odnosno nametnuta. Lice može da ima izbor da li da pristane na takvu obradu podataka ili ne, pogotovo to mora biti urađeno na način što će se od lica o čijim se ličnim podacima radi uzeti pisana saglasnost i to nakon što isto lice bude upoznato sa svrhom, namjenom, obimom i pravnim osnovom za obradu ličnih podataka – rekao je Lacmanović. Istakao je da u konkretnom slučaju obim podataka o kojim se radi „prevazilazi očigledno svrhu i namjenu za koju bi mogli biti lični podaci prikupljani”.

– Čak i da postoji najbolja namjera i da je potrebno da se formira ovakva zbirka ličnih podataka, nevladina organizacija IPER je morala da se obrati Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP), kao nadležnom organu, i od nje je u najmanju ruku trebalo zatražiti mišljenje, prije nego što krenu sa obradom ličnih podataka, ili saglasnost za uspostavljanje zbirke ličnih podataka. Ovdje se očigledno radi o većem obimu nego što je to potrebno. Ne razumijem u koju je svrhu socio-ekonomskog istraživanja stanovništva koje živi na prostoru koje gravitira dionici autoputa Bar – Boljare potrebno saznati o ljudima toliko podataka. Ovdje se očigledno radi o prekoobimnoj obradi podataka i nema pisane saglasnosti lica čiji se podaci obrađuju, a očigledno ne postoji ni zakonski osnov da bi se ovakva obrada ličnih podataka mogla vršiti – kazao je Lacmanović. Pozvao je Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, prije nego što budu podaci prikupljeni, ako već nisu, da reaguje i ispita sve okolnosti u vezi sa upitnikom.

– Ukoliko nisu ispunjeni uslovi za obradu ličnih podataka, Agencija treba da obustavi prikupljanje istih ili, ukoliko je obrada već započela, da naredi brisanje već prikupljenih ličnih podataka na ovaj način i u ovom obimu – istakao je Lacmanović. Dodao je da anketar, koji dostavlja anketu/upitnik preko kojeg se prikupljaju lični podaci, mora imati zaseban papir, odnosno saglasnost koju treba da potpiše osoba koja upisuje lične podatke.

– Ne može se tumačiti da je saglasnost dobijena samo na osnovu toga što je osoba ispunila anketu sa ličnim podacima, koja je poslata poštom – zaključio je Lacmanović.

Vl.O.

---

Radević: Ne uspostavljamo zbirku ličnih podataka
Direktorica nevladine organizacije IPER prof. dr Dragana Radević tvrdi da upitnikom ne uspostavljaju zbirku ličnih podataka.

– IPER je licencirana naučno-istraživačka institucija koja se više od 15 godina bavi sličnim analizama i da nikada do sada nismo imali situaciju da je neki lični podatak zloupotrijebljen. A radili smo i kompleksnija i „osjetljivija” istraživanja, kada je u pitanju tip podataka koji se traži (npr. detaljna istraživanja o prihodima i rashodima domaćinstava i sl). Materijal dostavljen domaćinstvima sadrži broj telefona IPER-a i mi odgovaramo na pozive stanovništva ukoliko postoji potreba da se nešto pojasni ili da dopunska informacija. Upitnik se popunjava na dobrovoljnoj osnovi, tako da ako neko ne želi, ne mora da odgovori – kazala je Radević.

Navela je da istraživanje koje trenutno sprovode ima za cilj izradu studije o procjeni uticaja izgradnje dionice autoputa na lokalno stanovništvo prema standardima međunarodnih razvojnih institucija (konkretno Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj), gdje se zastarjeli ili nepotpuni podaci, naročito za područje pod uticajem projekta, dopunjavaju ovakvim i sličnim anketama radi što potpunije analize.

– Kako su podaci iz popisa za ovaj nivo analize nedovoljni (uz to i veoma stari), sprovodimo istraživanje putem upitnika. Poštujući trenutnu epidemiološku situaciju i mjere, upitnik je dostavljen poštom i na isti način se vraća, ukoliko domaćinstvo prihvati da odgovori. Kao i kod svake druge socio-ekonomske analize, analiza podataka se vrši kumulativno, kao frekvencije odgovora na pojedinačna pitanja, bez izdvajanja bilo kog individualnog podatka i bez otkrivanja identiteta lica. Radi pojašnjenja nekih pitanja koje ste istakli – pitamo za adresu da bismo imali potvrdu da je upitnik popunjen za domaćinstvo koje je na dionici autoputa, godina rođenja (ne datum) da bi bili sigurni da upitnik popunjava punoljetna osoba; struktura prihoda domaćinstva (izvori prihoda izraženo u procentima) jedna je od ključnih stavki socio-ekonomske analize, a posebna pažnja je posvećena poljoprivredi, pogotovo ako će izgradnja dionice na neki način otežati ili ograničiti pristup parcelama koje se obrađuju ili gdje se stoka pušta na ispašu – kazala je Radević. Istakla je da je pitanje o kreditnim zaduženjima na nivou – da li ih imate ili ne.

– Takođe, vezano za osobe koje ne mogu da brinu o sebi i razlog (na nivou da li imate u domaćinstvu ili ne, bez navođenja identiteta lica), da bi bolje razumjeli potrebe domaćinstava, npr. tokom gradnje, neki uobičajeni putevi komunikacije i prevoza mogu biti blokirani (uz obezbjeđenje alternativnih komunikacija) pa je potrebno da u studiji naglasimo potrebe ako ima hroničnih bolesnika, pacijenata koji idu na dijalizu i sl. Kako nije u pitanju uspostavljanje zbirke ličnih podataka, zakon ne predviđa da Agencija za zaštitu ličnih podataka daje mišljenje na upitnik, niti je potrebno tražiti pisanu saglasnost ispitanika, sve dok je obrada podataka na nivou kako je prethodno objašnjeno. Istraživanju je prethodilo prikupljanje podataka iz sekundarnih izvora podataka, kada su, između ostalog, obavljeni i intervjui sa predsjednicima mjesnih zajednica koje su na potezu dionice – rekla je Radević.